Količina zlata u svijetu
Ako bi se sve količine zlata na svijetu – a to je oko 77 000 tona - izlile u jednu jedinu golemu kocku čista zlata, stranica te kocke bila bi duga samo 16 metara; ako bi se uzela u obzir sadašnja cijena od preko 35 000 eura po kilogramu, ta bi kocka bila vrijedna više milijardi eura.
Iz statistika Međunarodnog novčanog fonda proizlazi da se samo dobra polovina te količine, naime 36 000 tona, nalazi u posjedu centralnih banaka raznih zemalja. Velik ostatak od 30.300 tona nosi se u obliku nakita, krije u zubalima, primjenuje u tehnici ili leži u trezorima i sefovima privatnih osoba. Točan raspored ne može se odrediti, ali se smatra da se širom svijeta u privatnim sefovima gomila oko 15 000 do 20 000 tona zlata, u elektronskim i zubnim tehničkim proizvodima je oko 1000 tona, a na nakit vjerovatno otpada oko 10.000 do 15.000 tona.
Zlato u polugama što se u Zurichu i Londonu pojavljuje na tržištu najvećim dijelom potječe iz nove proizvodnje iz Južne Afrike i Sovjetskog Saveza; kao prodavači pojavljuju se i centralne banke i privatni posjednici zlata. Od godine 1974. povećava se ponuda uslijed zlata dobivenog taljenjem nakita sa Srednjeg i Dalekog istoka.
Otkako je godine 1973. naglo porasla cijena zlatu, zbile su se promjene i u potražnji. Udio zlata za industrijske i zubarske svrhe ostao je podjednak, dok je potražnja za zlatnim nakitom znatno opala. Još je godine 1972. iznosila oko 1 000 tona, a 1973. pala je na polovicu; za 1974. predviđa se samo 250 tona. Gomilanje zlata se, međutim, umogostručilo.
Izvor : " Zlato "
autori: Gunter Breitling, Jean- Paul Divo, Jens Friedemann, Michael Globig, Louise Gnadinger, Gregor Henger, Peter Killer, Sebastian Speich
sa njemačkog prevela Micheline Popović
